Piroformis sindrom je stanje kada je nerv "ischiadicus" kompresovan ili, na neki drugi način, iritiran od strane mišića koji se zove piriformis.
S obzirom da nerv ischiadicus prolazi ispod piriformisa, spazam, grč ili skraćenje ovog mišića zna da kompresuje nerv i izazove tzv. išijas.
Piriformis sindrom može biti samostalno stanje i primarni uzrok simptoma, ili sekundarno stanje izazvano nekim drugim poremećajem.
Bol ili trnjenje u glutealnom regionu koje se spušta niz nogu. Smetnja pri sjedenju, dužem stajanju ili pješačenju. Pacijent se vrlo često žali na “bol u kuku”. U određenim slučajevima pacijentu je lakše da hoda sa stopalom zarotiranim spolja na strani gdje osjeća bol.
Ovo stanje je u većini slučajeva pogrešno dijagnozirano jer mimikuje simptome diskus hernije. Tokom fizikalnog pregleda, pristupa se seriji ortopedskih i neuroloških testova, palpaciji i testiranju dužine mišića, kao i obimu pokreta u donjem dijelu kičme, sakroiliačnim zgloboavima i kukovima. U slučaju da postoji sumnja da je diskus hernija uzrok piriformis sindroma, nerijetko se radi i magnetna rezonanca.
Uzroci primarnog piroformis sindroma su najčešće: trauma u vidu pada ili udara i preforsiranost vježbanjem. Kod preforsiranosti obično dolazi do hipertoničnosti fleksora zgloba kuka i slabosti glutealnih mišića, pa se piriformis skraćuje i vrši kompresiju na nerv.Takođe, anatomija može da predstavlja problem. Naime, čak kod 17% populacije nerv ischiadicus prolazi direktno kroz mišić piriformis umjesto ispod njega, pa svaka malo veća aktivacija ovog mišića prouzrokuje probleme. Sekundarni piriformis sindrom je najviše asociran sa diskus hernijom. U slučaju duže upale korijena nerva, nastale od iritacije diskus hernije, dolazi do slabljenja glutealnih mišića a hipertoničnosti piriformisa. Piroformis mišić takođe može biti spazmatičan kod pacijenata koji su primali injekcije u ili oko njega. Disbalans karličnih kostiju, pogotovo subluksacija sakroiliačnih zglobova može dodatno da zateže piriformis i da bude uzrok piriformis sindroma.
Liječenje u mnogome zavisi od uzroka. S obzirom da znamo da simptome proizvodi spazmatičan ili skraćen mišić piriformis, liječenje se sastoji od opuštanja i istezanja istog. Po potrebi se istežu i fleksori kuka, a akcenat jačanja je dat na glutealnim i trbušnim mišićima. Terapeutske masaže i modaliteti fizioterapije su često korišteni prilikom liječenja ovog stanja.
Ukoliko je uzrok subluksacija sakroiliačnih zglobova, prvo je potrebno izvesti kiropraktičko namještanje pa tek onda pristupiti drugim vidovima terapije.
Ukoliko je piriformis sindrom asociran sa diskus hernijom, prilikom liječenja, neophodno je obratiti adekvatnu pažnju na oba stanja.
Prilikom sportskih aktivnosti, adekvatno istezanje piriformisa, mišića zadnje lože i fleksora kuka, prije i poslije sportske aktivnosti, povećava fleksibilnost mišića. Jačanje glutealnih i trbušnih mišića povećava stabilnost karlice i lumbalnih pršljenova.
Adekvatna obuća (podignutija, mekša peta, ili ulošci za pete), smanjuje stres na zglobove prilikom fizičke aktivnosti, što dovodi do manjeg rada piriformisa i samim tim se smanjuje rizik od preforsiranosti.
Sve ove mjere prevencije zajedno, smanjuju rizik od razvijanja piriformis sindroma.
Copyright © 2022 PZU DR RADUNOVIĆ- All Rights Reserved.
Od sada nas možete pronaći na stadionu pod Goricom - Trg Argentina!
We use cookies to analyze website traffic and optimize your website experience. By accepting our use of cookies, your data will be aggregated with all other user data.